13 Ožujak 2026
Novosti
Osijek, 13. ožujka 2026.
Povijesno najznačajnije postignuće Zajednice povratnika bila je blokada međunarodnih mirovnih snaga i poticanje promjene mandata UNPROFOR-a
Zajednica povratnika Osječko-baranjske županije najznačajnija je udruga proistekla iz Domovinskog rata koja zastupa prognanike, povratnike i ratne stradalnike.
Najveća postignuća zajednice povratnika ogledaju se u nekoliko ključnih područja:
- pokušaj mirnog vraćanja na okupirana područja
- aktivna politička borba
- blokada međunarodnih snaga
- neodustajanje od "mira bez pravde"
Moralnim autoritetom žrtve, ustrajnošću i hrabrošću ranjena zajednica može se izboriti za promjenu globalne politike
Jedno od najsnažnijih i povijesno najznačajnijih postignuća zajednice povratnika bila je blokada međunarodnih mirovnih snaga i poticanje promjene mandata UNPROFOR-a. Tim činom povratnici nisu nastupili kao pasivni promatrači vlastite sudbine, nego kao aktivni politički subjekt.
Mirnim, ali odlučnim otporom upozorili su međunarodnu zajednicu da dotadašnji mandat UNPROFOR-a u praksi zamrzava stanje nepravde, sprječava povratak i produžuje progonstvo.
Njihova akcija razotkrila je da “mir bez pravde” znači trajno odricanje od doma, identiteta i prava.
Rezultat tog pritiska bio je:
- novi mandat mirovnih snaga UNCRO-a
- promjena međunarodnog pristupa Ujedinjenih naroda okupiranim područjima
- redefiniranje uloge i mandata mirovnih snaga
- stvaranje političkih preduvjeta za povratak i kasniju mirnu reintegraciju
Time je Zajednica povratnika pokazala da se i mala, ranjena zajednica može izboriti za promjenu globalne politike – ne nasiljem, nego moralnim autoritetom žrtve, ustrajnošću i hrabrošću. To je bio trenutak u kojem su prognani postali glas savjesti, a povratak – politička činjenica, a ne samo humanitarna želja.
Najveće postignuće Zajednice povratnika jest to što su dokazali da se, unatoč ratnim traumama i teškim uvjetima, može ponovno izgraditi dom, zajednica i dostojanstven život
Postignuća Zajednice povratnika također se mogu očitovati u sljedećim segmentima:
• Obnova života u razorenim sredinama – povratnici su ponovno oživjeli sela i gradove koji su nakon rata ostali pusti, obnovili kuće, gospodarstvo i društveni život.
• Gospodarska revitalizacija – pokretanje OPG-ova, obrta i malih poduzeća, osobito u poljoprivredi, turizmu i obrtništvu.
• Očuvanje identiteta i kulture – povratnici su sačuvali jezik, običaje, vjeru i tradiciju u krajevima gdje je prijetilo njihovo nestajanje.
• Društvena stabilizacija i pomirba – povratak je omogućio suživot, smanjenje napetosti i postupnu normalizaciju odnosa u ratom pogođenim područjima.
• Demografski doprinos – iako skroman, povratak obitelji i rađanje djece u tim krajevima planira potpuno izumiranje pojedinih sredina.
• Građanski angažman – mnogi povratnici aktivno sudjeluju u lokalnoj samoupravi, udrugama i inicijativama, jačajući demokraciju “odozdo”.
U konačnici, najveće postignuće Zajednice povratnika jest to što su dokazali da se, unatoč ratnim traumama i teškim uvjetima, može ponovno izgraditi dom, zajednica i dostojanstven život.
Posebno važno postignuće Zajednice povratnika jest razvoj kulture sjećanja
na žrtvu te pokretanje međunarodnog projekta multimedijalne izložbe
„Pravo na dom i mirna reintegracija Hrvatskog Podunavlja“
Projekt "Pravo na dom i mirna reintegracija Hrvatskog Podunavlja" podržan je sredstvima Europskog socijalnog fonda, a provodila ga je u partnerstvu Zajednica povratnika Osječko-baranjske županije i Heroji Osijeka, s ciljem očuvanja sjećanja i dokumentiranja procesa mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja, što uključuje i prezentacije u inozemstvu uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Naziv projekta: "Pravo na dom i mirna reintegracija Hrvatskog Podunavlja".
Nositelji: Zajednica povratnika Osječko-baranjske županije i Heroji Osijeka.
Cilj: Internacionalizacija kulture sjećanja na stvaranje moderne Hrvatske i mirnu reintegraciju kroz dokumentarni film, monografiju i izložbe uz podršku EU sredstava.
Potpora: Sufinanciran je od strane Europske unije i Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH.
Taj projekt ima višestruku vrijednost:
• čuva uspomenu na stradanje civila, prognanika i povratnika te skupinu da se njihova patnja zaboravi ili relativizira
• svjedoči o pravu svakog čovjeka na dom, sigurnost i dostojanstven život
• prikazuje hrvatski model mirne reintegracije kao rijedak i uspješan primjer rješavanja sukoba bez novih žrtava
• povezuje osobne priče, dokumente, fotografije, video zapise i svjedočanstva u suvremenom multimedijalnom formatu razumljivom i mladima
• ima međunarodni karakter – nosi poruku mira, povratka i suživota izvan granica Hrvatske
Time Zajednica povratnika ne ostaje samo u ulozi žrtve prošlosti, nego postaje nositelj poruke: "Nakon rata i razaranja može se graditi prosperitet, mirni povratak nije slabost nego snaga, a sjećanje temelj pravedne i stabilne budućnosti".
Međunarodno predstavljanje projekta "PEACEFUL REINTEGRATION AND THE RIGHT TO HOME" u sjedištu UJEDINJENIH NARODA za Europu u Ženevi
Krajnje i gotovo najvažnije postignuće i iznimno velik uspjeh Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije bio je međunarodno predstavljanje projekta "PEACEFUL REINTEGRATION AND THE RIGHT TO HOME" izuzetno uspješnom i važnom događaju promidžbe Republike Hrvatske i bremenitog puta uspostave državne suverenosti i samostalnosti.
Projekt je prezentiran u okviru panel rasprave u sjedištu UN-a za Europu u Ženevi, u velikoj dvorani Palače naroda 28. studenoga 2025. godine.
Domaćin panel rasprave „Mirna reintegracija i pravo i na dom“, utemeljenoj na projektu Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije autora Branka Peka, bila je Stalna misija Republike Hrvatske pri Uredu Ujedinjenih naroda i ostalim međunarodnim organizacijama u Ženevi.
Panel je okupio ključne osobe koje su bile izravno uključene u ovaj povijesni proces i postignuće - diplomate, vladine dužnosnike, vodstvo UN-a i druge - kako bi podijelili svoja iskustva iz prve ruke o tome kako su razum i politička i diplomatska vještina omogućili dovršetak misije koja je uzorna i u današnjim geopolitičkim okolnostima.
Moderator je bio dr. sc. Ivan Šimonović, član Odbora UN-a za ljudska prava i bivši pomoćnik glavnog tajnika za ljudska prava.
Uvodni govor predvodila je Lara Romano, šefica kabineta ministra, u ime ministra vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.
Glavni govornici panela bili su: Peter Woodard Galbraith, bivši veleposlanik SAD-a u Republici Hrvatskoj , Vesna Škare Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa Republike Hrvatske i general-bojnik Jacques Paul Klein, šef misije UNTAES-a putem snimljene video poruke.
Ispred Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata izvanredno izlaganje imala je dr.sc. Ana Holjevac Tuković, voditeljica Odjela za znanstveno istraživanje Domovinskog rata i također Ana Filko, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja.
Izuzetno uspješnom i važnom događaju promidžbe Republike Hrvatske i bremenitog puta uspostave državne suverenosti i samostalnosti, prisustvovali su:
Domagoj Knežević, savjetnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH; Renata Matković. voditeljice Službe za kulturnu diplomaciju MVEP-a; doc. dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata; Andrea Javor, zamjenica šefa diplomatske misije i privremena otpravnica poslova Stalne misije Republike Hrvatske pri Uredu Ujedinjenih naroda u Ženevi, uvaženi diplomati predstavnici više od 40 zemalja uz kompletno osoblje Stalne misije Republike Hrvatske pri Uredu Ujedinjenih naroda u Ženevi.
Ispred Zajednice povratnika OBŽ panelu su nazočiti Ladislav Ferenc, predsjednik ZP OBŽ, Zlatko Dernaj, koautor projekta, bojnik HV i dopredsjednik Hrvatskog časničkog zbora OBŽ i Ivan Hodak, bivši ravnatelj Općinskog društva Crvenog križa Darda.
Panel u Ženevi nastavak je predstavljanja iznimno vrijednog multimedijalnog projekta izložbe koja sadrži 32 panela i 99 fotografija, od egzodusa hrvatskih prognanika 1991. do povratka i obnove 1998., dokumentarnog filma i monografije.
Projekt je pogled unatrag na Domovinski rat, od egzodusa hrvatskih građana, preko uloge međunarodne zajednice i mirovnih pregovora do završetka procesa reintegracije i stvaranja preduvjeta za povratak, obnovu i razminiravanje.
Zlatko Dernaj / Foto: Arhiva ZP OBŽ
