U Osijeku obilježena 22. godišnjica mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

Predsjednik Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije Brano Pek podsjetio je kako su prognanici od 1991. godine i progonstva do početka mirne reintegracije svakodnevno prosvjedovali protiv neučinkovitosti UNPROFOR-a i UNTAES-a.

Predsjednik Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije Brano Pek

„Kada je došlo do početka mirne reintegracije i kada smo shvatili da hrvatsko Podunavlje neće biti oslobođeno vojnom akcijom, bili smo malo razočarani zbog toga jer smo tada smatrali, a smatramo i danas, da bi bolje bilo da se prostor reintegrirao vojnim putem“, rekao je Pek.

Po njegovim riječima tim se procesom u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske reintegrirao prostor, ali se“ ni dan-danas nisu reintegrirali ljudi“. Ocijenio je da još uvijek postoji razdor između pripadnika srpske nacionalne manjine i nesrpskog stanovništva, koji “pogotovo u Vukovaru postaje sve izraženiji.” 

„Problem su i ratni zločinci koji nisu procesuirani, a veliki broj njih radi u javnim službama. Upitna je budućnost tog područja, pogotovo ostanka mladih koji se obrazuju na srpskom jeziku i pismu i ne vide budućnost u Hrvatskoj nego su usmjereni prema Republici Srbiji“, zaključio je Pek.

Predsjednik Zajednice povratnika Hrvatske (ZPH) Josip Kompanović rekao da je mirna reintegracija bila završetak oslobađanja cijele Hrvatske i to je najvažnije postignuće tog procesa.  

“Osim toga, taj proces nas je poštedio brojnih žrtava, jer da se krenulo vojnim putem bilo bi žrtava i dodatne materijalne štete. Odluka predsjednika Franje Tuđmana da se to riješi na miran način je vrhunsko političko rješenje koje poštujemo, iako veliki dio nas povratnika i danas ima gorak okus u ustima što i taj dio teritorija nije vojno oslobođen. Bolje bi se osjećali“, ocijenio je predsjednik ZPH-a  Kompanović.

Prisjećajući se procesa mirne reintegracije Nada Arbanas, tadašnja pročelnica Regionalnog ureda za prognanike i izbjeglice istaknula je da je mirna reintegracija istoku Hrvatske donijela novi život za sve koji su živjeli na tom području. 

„Naš Regionalni ured je u prioritetu imao reintegraciju ljudi. Potpisan je tripartitni ugovor između UNHCR-a, UNTAES-a i Vlade RH o povratku svih koji žele živjeti i ostati u Hrvatskoj, a da uvjeti za to budu jednaki za sve. To je bio veliki izazov, veliki poduhvat i vrlo težak i mučan posao“, zaključila je Arbanas.