BLOKADA UNPROFOR-a NAJVEĆA POBJEDA PROGNANIKA

NEKOLIKO MISLI O BLOKADI UNPROFOR-a

Značenje blokade prognanika

Blokada koju su proveli hrvatski prognanici nad takozvanim zaštitnim vojnim snagama Ujedinjenih naroda (UNPROFOR), koji su kontrolirali okupirane dijelove Hrvatske u kojima je početkom devedesetih proveden potpuni etnički progon Hrvata i niz drugih najtežih zločina, spada među najvrjednije humanitarne akcije u ratu u Hrvatskoj i Europi u dvadesetom stoljeću.

Blokada je, međutim, gotovo nepoznata, nije analizirana i uopće nije shvaćena.

Zbog stalnih pritisaka prognanika u težnji za oslobađanem okupirane Hrvatske i ostvarivanju prava na povratak u vlastite domove, Zajednica prognanika je odlučila 1. srpnja 1994. godine dati do znanja međunarodnoj zajednici ali i hrvatskom vrhovništvu da se neće i ne može pomiriti s postojećim „statusom Quo“, koji je trajao od ranog proljeća 1992. godine.

Gandijevski, mirnim putem, bez oružja, prognanici su blokirali svij 19 službenih i 12 neslužbenih prijelaza UNPROFOR-a iz okupiranih u slobodne dijelove Hrvatske a početak te, u svijetu jedinstvene, akcije započeo je upravo ovdje na Biljskoj cesti te u Nemetinu i proširio se na sve UN-ove punktove diljem Hrvatske.

Glavni zahtjev prognanika je bio da se konačno počne provoditi u djelo Vance-ov plan demilitarizacije okupiranih dijelova Hrvatske i stvaranje uvjeta za povratak prognanika svojim kućama, prijekid snabdijevanja Srba gorivom i drugim potrepštinama te vojne povezanosti sa SR Jugoslavijom.

U blokadi je u tih 46 dana, koliko je ukupno trajala, sudjelovalo preko 150.000 prognanika i postala je svehrvatski pokret. Što je blokada duže trajala, i UN-u je postalo jasno da će njihova misija doživjeti neuspjeh te da je prema Vance-ovom planu povratak prognanika neizbježan mirnom ili vojnom opcijom zbog sve većeg jačanja hrvatske vojske.

Prognanici su pružili pobunjenim Srbima ruku pomirenja i mogućnost ostanka u njihovim kućama ali i da se prognanici vrate u svoje domove.

Na žalost ruka pomirenja nije prihvaćena.

Blokada je pokazala potpunu neučinkovitost međunarodne zajednice s ovakvim mandatom UNPROFOR-a u provođenju preuzetih obveza i donesenih Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 769 i 871.

Dodatnu mrlju na UNPROFOR je stavila činjenica je da pod njihovom upravom u područjima koja su oni kontrolirali i trebali štiti, ubijeno preko 600 civila,od čega samo na području Baranje preko 200 za što do danas nitko nije odgovarao.

Hvale je vrijedna inicijativa Zajednica povratnika Osječko-baranjske županije da se ovaj dan okupimo na ovom mjestu, da odamo počast nedužnim civilima koji su ubijeni pod protektoratom UNPROFOR-a i da prenosimo na mlade generacije važnost ove povijesne akcije koja je, vidjelo se to kasnije, promijenila politiku kako međunarodne zajednice tako i odlučnost Hrvatskog vrhovništva da se krene u vojno-redarstvene operacije oslobađanja okupiranih dijelova Hrvatske poznate kao „Bljedak“ i „Oluja“.