Obilježena 32. godišnjica egzodusa nesrpskog stanovništva Baranje

U srijedu je obilježen egzodus više od 20.000 Baranjaca 1991. i održana tribina "Mirna reintegracija - 25 godina poslije" s polaganjem vijenaca na Biljskoj cesti i tribinom u naselju Mece, na kojoj su sudjelovali general Mladen Mikolčević i brigadir Stjepan Antolašić.

Vijence su položili predstavnici državnih i lokalnih vlasti te udruga proizašlih iz Domovinskog rata.

Predsjednik osječko-baranjske Zajednice povratnika Branko Pek rekao je kako je na današnji dan 1991. godine iz Baranje prognano više od 20 tisuća ljudi, koji su uglavnom potražili utočište u Osijeku te sedam godina boravili u progonstvu čekajući povratak.

"Kada je 15. siječnja 1998. završila mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja stvorili su se uvjeti za povratak, a s obzirom na to da su brojni stambeni objekti bili devastirani počela je i obnova u koju je hrvatska država uložila više od 43 milijarde kuna", dodao je Pek. Istaknuo je kako se na područje Baranje vratilo više od 92 posto nekadašnjih prognanika te podsjetio kako se nikako ne smije zaboraviti više od 200 civila ubijenih tijekom okupacije Baranje i protek-torata mirovnih snaga UN-a.

Bivši povjerenik Vlade za Baranju Marko Kvesić rekao je kako se na današnji dan prisjećamo protjerivanja nesrpskog stanovništva iz Baranje, u čemu su sudjelovale postrojbe tzv. JNA, četnici iz Srbije te pobunjeno lokalno srpsko stanovništvo. "Danas odajemo počast poginulim branitelj-ima, ali i ubijenim civilima koji su ostali na području privremeno okupi-rane Baranje", rekao je Kvesić dodavši kako je ipak ostvaren cilj povratka prognanika mirnim putem, bez daljnjih žrtava.

Umirovljeni general HV-a Mladen Mikolčević istaknuo je kako se danas prisjećamo tužnih i teških trenutaka iz nedavne povijesti, brutalne veliko-srpske agresije na Baranju te egzo-dusa nesrpskog stanovništva. "Na nama je da se toga prisjećamo, u čast onima koji su dali svoje živote u obrani Baranje i Hrvatske, sve do konačnog oslobođenja u operaciji "Oluja", poru-čio je Mikolčević.

Značajan je to datum za sve hrvatske prognanike iz Baranje koji se svake godine obilježava jer je i taj dio rata obilježio dobar dio njihovih života - 23. kolovoza dan je egzodusa nesrpskog stanovništva iz Baranje koje je, kaže Branko Pek, predsjednik Zajednice povratnika Osječko-baranjske župa-nije, najvećim dijelom svoje progna-ničke dane proveo u Osijeku.

Načelnici općina Bilja, Draža, Popovca i Petlovca, izaslanik gradonačelnika grada Osijeka Dubravko Pancić, predstavnici braniteljskih udruga i druge delegacije odali su počast za više od 200 ubijenih civila u vrijeme privremene okupacije Baranje do završetka mirne reintegracije

- Ovogodišnje obilježavanje 23. kolovoza, dana kada su stanovnici Baranje prognani iz svojih domova, obilježa-vamo na poseban način jer je to 25 godina od završetka mirne reinte-gracije, a vratilo ih se 92 posto ispunivši svoju krilaticu nakon sedam godina progonstva: "Mi želimo i hoćemo kući". Ne smijemo zaboraviti 200 ubijenih civila u vrijeme protektorata Ujedinjenih naroda, to su ljudi koje gotovo više nitko ne spominje, ne znaju im se ni imena. Mislim da, ako ništa drugo za njih ne možemo učiniti, onda im možemo odati dužnu počast, zapaliti svijeće i pomoliti se za njihove duše – rekao je Pek dodavši da su na tribini imali i prikaz neostvarene akcije Grom pripremljene za slučaj da mirna reintegracija ne uspije.

Marko Kvesić, povjerenik Vlade Republike Hrvatske 1991.-1993. za Baranju, prisjetio se tamne strane onoga što se dogodilo kada su ih domaći Srbi potpomognuti četnicima iz Srbije i uz pomoć JNA protjerali 23. kolovoza.

- Treba odati pijetet poginulima, hrvatskim braniteljima i civilima, a isto tako i civilima koji su ostali u Baranji i koji su mučki ubijeni. Nitko nije mislio da će se povratak odigrati brzo, za toliko prognanih i toliko porušenog za dvije-tri godine. Ipak, najvažnije je da smo se vratili mirnim putem, da ne nemamo više žrtava - izjavio je Kvesić.

- Dug je put bio do konačnog oslobođenja i mirne integracije. Za to je vrijeme cijela jedna generacija narasla, rodila su se nova djeca u tuđim domovima, po školama, po hotelima. Mnogi od njih nisu se vratili i nikada se neće vratiti ovdje, na ognjišta djedova i očeva, to je ono što najveća tragedija. Na nama je da se sjećamo i da se nikada ne zaboravi baš u čast onima koji su dali svoje živote u tako brutalnoj agresiji kako u Baranji tako i u cijeloj RH do konačnog oslobođenja u operaciji Oluja. Baranjci danas žive svoje živote baveći se poljoprivredom, siju papriku, ribare, podižu svoje obitelji i neka im je na tom putu Bog u pomoći, kao i svima nama u Hrvatskoj - kazao je general Mikolčević.

Darko Pejić