PRVA KONFERENCIJA ZAJEDNICE POVRATNIKA HRVATSKOG PODUNAVLJA

VUKOVAR 19. lipnja 2021.

Konferencija se bavila trima temama:

1. Naknada ratne štete – prava i legitimna očekivanja hrvatskih prognanika

2. Mirna reintegracija još nije završila - 'Međunarodna i ustavno - pravna zaštita državnih granica Republike Hrvatske s osvrtom na aktualno stanje s Republikom Srbijom'

3. Žrtve Domovinskog rata vape za pravdom

Otvarajući Prvu Konferenciju Zajednice povratnika Hrvatskoga Podunavlja, predsjednik Vukovarsko-srijemske Zajednice povratnika Juraj Mihajlović istaknuo je:

„Ova današnja Konferencija povijesni je događaj ne samo za grad Vukovar i Vukovarsko-srijemsku županiju, nego za cijelo Hrvatsko Podunavlje a, budućnost će pokazati, i za cijelu Hrvatsku.

Okupili smo se danas jer nas je na to natjerala muka, kao što smo se i početkom Domovinskog rata okupili u tadašnju Zajednicu prognanika jer nas je snašla muka zvana agresija i progonstvo.

Hrvatski prognanici, kao najveći stradalnici Domovinskog rata, ostavši bez ičega, uključili su se u postrojbe hrvatske vojske i borili se protiv višestruko nadmoćnijeg neprijatelja. Tako je bilo i u Vukovaru.

Što se ovdje dogodilo svima nam je poznato pa neću o tome govoriti.

O mirnoj reintegraciji se govori sa superlativima, no kada je Hrvatsko Podunavlje u pitanju a osobito grad Vukovar stanje nije niti malo idilično. U posljednjih 10 godina ostali smo bez velikog broja uglavnom mladih obrazovanih ljudi.

O naknadi ratne štete se godinama govori a do danas se nismo pomakli s mjesta što je mnoge povratnike a osobito poljoprivrednike dovelo u vrlo težak položaj jer im je okupator sve temeljito opljačkao pa na tržištu sa svojom proizvodnjom nisu mogli biti konkurentni u odnosu na poljoprivrednike iz dijelova hrvatske gdje nije bilo rata. Da bi uopće mogli krenuti u neku proizvodnju, morali su se kreditno zadužiti a u nekim dijelovima Podunavlja bio je i problem miniranih poljoprivrednih površina. Stoga su povratnici imali legitimna očekivanja da će im se nadoknaditi šteta koju su pretrpjeli u ratu kako bi bar donekle mogli dostići ostale proizvođače hrane, povećati stočni fond i slično.

U Hrvatskom Podunavlju postoji i sigurnosni problem jer na našim graničnim prijelazima pa i u samim državnim i obrazovnim ustanovama rade službene osobe koje žive u Srbiji, svaki dan prelaze granicu i vraćaju se natrag.

Nadalje, mi još uvijek imamo teritorij koji je formalno Hrvatski ali nam je nedostupan. To su Vukovarska i Šarengradska Ada – naša omiljena izletišta i kupališta, te Kenđija u Baranji, jer granično pitanje nije riješeno.

I konačno, ratni zločinci nam šetaju Vukovarom i smiju se svojim žrtvama jer ih nitko ne procesuira.“

Izaslanici ministarstva Vanjskih i Europskih poslova te Ministarstva hrvatskih branitelja Domagoj Knežević i Ivica Akmadža istaknuli su da se radi na formiranju ekspertnog pravnog tima koji će raditi na pripremi tužbe za naknadu materijalne i nematerijalne štete te izrazili punu potporu radu Zajednice povratnika Hrvatskog Podunavlja a župan Vukovarsko-srijemski Damir Dekanić izrazio je otvorenost Vukovarsko-srijemske županije da se u partnerstvu započnu rješavati ova pitanja koja se godinama nisu rješavala.

Na kraju Konferencije usvojena je i

OPĆA DEKLARACIJA

usvojena i proglašena na Prvoj Konferenciji Zajednice povratnika Hrvatskog Podunavlja održanoj u Vukovaru 19. lipnja 2021. godine.

Preambula

• Budući je nesporno da su Republika Srbija i JNA uz pomoć rezervista iz Crne Gore izvršili agresiju na Republiku Hrvatsku i držale pod okupacijom 1/3 hrvatskog teritorija od 1991.-1995. godine,

• budući je činjenica da je agresijom počinjena ogromna ratna šteta i brojni zločini nad civilnim stanovništvom,

• budući je činjenica da se zbog agresije, granatiranja i zastrašivanja preko 360.000 nesrpskog stanovništva moralo sakrivati u podrumima i skloništima i na kraju spašavati živu glavu u progonstvu,

• budući da je najveći broj hrvatskih prognanika ustao u obranu svoga doma i Domovine pri čemu je veliki broj ljudi poginuo ili bio ranjen,

• budući da su početne misije UN-a u Republici Hrvatskoj bile neuspješne u provođenju Vanceovog plana o demilitarizaciji okupiranih područja i povratku prognanika,

• budući da je Hrvatsko Podunavlje tek 15. siječnja1998. godine vraćeno u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske,

• budući da je i danas ostao dio teritorija Hrvatskog Podunavlja koji je nedostupan hrvatskim vlastima,

sada, stoga,

Prva Konferencija Zajednice povratnika Hrvatskog Podunavlja proglašava ovu Opću deklaraciju o pravima i legitimnim očekivanjima hrvatskih povratnika kao zajedničku tekovinu svih hrvatskih branitelja i pobjedu u Domovinskom obrambenom ratu kao polazište stvaranja današnje moderne Hrvatske države, kako bi svaki pojedinac i svako tijelo u društvu, imajući ovu Deklaraciju stalno na umu, težili da poučavanjem i obrazovanjem promiču poštovanje prema hrvatskim braniteljima i i njihovoj ulozi u Domovinskom ratu.

Prva Konferencija Zajednice povratnika Hrvatskog Podunavlja potiče sve mjerodavne institucije i hrvatsku Vladu na dosljednu primjenu i provedbu potpisanih međunarodnih ugovora između SRJ i RH te Sporazuma o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, kojima su regulirana prava na naknadu pretrpljene ratne štete svima koji su tu štetu pretrpjeli, pri tome se pozivajući i na Odluku Upravnog vijeća Kompenzacijske komisije OUN-a od 24.1.1992. koji se odnosi na istovrsnu štetu procijenjenu u Iračko-Kuvajtskom ratu.

Prva Konferencija Zajednice povratnika Hrvatskog Podunavlja apelira na Ministarstvo vanjskih i Europskih poslova da bez odlaganja započne pregovore sa susjedima, osobito s Republikom Srbijom o pitanjima granične crte, uzimajući kao temelj Zaključak Badinterove komisije iz 1991.godine*.

Prva Konferencija Zajednice povratnika Hrvatskog Podunavlja ističe nužnim bez odlaganja intenzivirati napore na traženju nestalih osoba iz Domovinskog rata te pokrenuti istražne radnje i kaznene postupke protiv počinitelja svih oblika ratnih zločina jer ratni zločini ne zastarijevaju a počinitelji ne smiju ostati nekažnjeni.

*Robert Badinter: „....granice između bivših federalnih jedinica smatraju se državnim granicama sljednica i ne mogu se mijenjati silom, nego samo sporazumom - načelo uti possidetis (mišljenje broj 3)“

Za predsjednika Zajednice povratnika Hrvatskoga Podunavlja jednoglasno je izabran IVICA KLEM iz Nijemaca.